Imunosni sustav i zaštita stanica

Proizvodi za zaštitu imunosnog sustava i stanica

Naše tijelo stalno je izloženo virusima i bakterijama. Srećom, u većini slučajeva to niti ne primijetimo, jer nas zdrav i snažan imunosni sustav pouzdano štiti od svih napada. 

Obrambeni sustav našeg tijela ima niz dostupnih mogućnosti i obično vrlo učinkovito štiti naš organizam. Kada se rodimo naš imunosni sustav još nije u potpunosti razvijen, ali neprestano "uči". Imamo urođenu obranu protiv svih neprijatelja našeg tijela, ali se imunosni sustav može na specifičan način boriti protiv točno određenih patogena koji se prepoznaju u sekundarnoj infekciji. 

Dobre vijesti: Svatko može aktivno podržati zaštitu stanica od oksidativnog stresa i ojačati svoj imunosni sustav! Važni preduvjeti za to su dovoljno sna, vježbanje na otvorenom kao i redoviti odmori za punjenje baterija. 

Također, za obranu valstitog tijela važna je i dostatna opskrba hranjivim tvarima. Osobito je važno prehranom unositi dovoljne količine vitamina C i D, kao i elemente u tragovima poput selena i cinka. 

Ove hranjive tvari doprinose normalnoj funkciji imunosnog sustava i zaštiti stanica od oksidativnog stresa. 

Savjeti za jak imunosni sustav: 

• Često perite ruke
• Pijte dovoljno tekućine
• Redovito zračite prostorije
• Sauna i topli/hladni tuševi
• Vježbajte na otvorenom
• Izbjegavajte stres
• Održavajte zdravu crijevnu floru
• Spavajte dovoljno
• Osigurajte svom tijelu

Vitamin D – podržava imunosni sustav

Vrlo vjerojatno ste u posljednje vrijeme puno čuli i čitali o vitaminu D. S dobrim razlogom, jer vitamin D ne samo da doprinosi normalnom održavanju kostiju i funkcioniranju mišića, već je nezamjenjiv i za naš imunosni sustav! Pokreće obrambeni mehanizam našeg tijela omogućavajući mu borbu protiv neželjenih mikroba, ali samo ako je dostupan u dovoljnim količinama.
Međutim, činjenica je da prema najnovijem njemačkom nacionalnom istraživanju 82 % muškaraca i 91 % žena nema dovoljno vitamina D u tijelu.
Još jedna činjenica je da je vitamin D jedan od rijetkih vitamina koje naše tijelo može samo proizvesti. Za njegovu sintezu potrebno je izlaganje kože sunčevoj svjetlosti (UV-B zrake).
Tijekom zimskih mjeseci sunce nije dovoljno visoko na nebu da emitira dovoljnu količinu UV-B zraka. Također, sve više ljudi ostaje u zatvorenom prostoru, primjerice zbog posla, ili izbjegava izravnu sunčevu svjetlost. Osobito starije osobe pokazuju izrazito niske vrijednosti vitamina D, jer vlastita proizvodnja prirodno opada s godinama.

Prehrana bogata vitaminom D preporučuje se posebno u zimskom periodu, kada su noći duge. Međutim, postoji samo nekoliko namirnica, poput jetre i masne morske ribe, koje sadrže velike količine vitamina D.

Antioksidansi - zaštita stanica cinkom, selenom, vitaminom C i vitaminom E

Antioksidansi poput cinka, selena, vitamina C i vitamina E podupiru normalnu funkciju imunosnog sustava i doprinose zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Ali što je zapravo "oksidativni stres?"

Oksidativni stres pokreću takozvani "slobodni radikali". To su agresivne tvari koje oštećuju stanice, a kojima smo izloženi zbog utjecaja iz okoliša, poput ispušnih plinova automobila, ozona ili dima cigareta. Zaštitni sustav našeg tijela sposoban se je obraniti od određene količine ovih agresivnih spojeva kako bi se izbjeglo potencijalno oštećenje stanica.
I priroda nam nudi podršku: antioksidansi (hvatači radikala) imaju svojstva zaštite stanica i pridonose održavanju funkcionalnosti stanica.
Elementi u tragovima, kao što su selen i cink ili vitamini C i E, su među tim antioksidansima.

Vitamin C (askorbinska kiselina) nalazi se u mnogo voća i povrća. Najpoznatiji izvori vitamina C su agrumi, ali čak i povrće poput brokule ili kelja može sadržavati više vitamina C. Potrebna je pažnja kod termičke obrade, jer se dragocjena askorbinska kiselina, topljiva u vodi, može izgubiti u procesu kuhanja.
Vitamin E (tokoferol) je biljni vitamin, zbog čega su biljna ulja i orašasti plodovi vodeći po sadržaju vitamina E. Male količine dragocjenog vitamina sadrže npr. i jaja i maslac.
Neophodni elementi u tragovima cink i selen također se moraju unositi hranom u dovoljnim količinama. Prehrambeni proizvodi životinjskog podrijetla sadrže više cinka od namirnica biljnog podrijetla. Dobri izvori selena su, primjerice, riba, plodovi mora, teletina i žumanjak. Selen sadrži i hrana biljnog podrijetla, no intenzivan uzgoj usjeva na poljoprivrednom zemljištu utjecao je na sadržaj selena u hrani boljnog porijetla.